Citati:
„Ja sam, na primjer, mišljenja, da se biranje vladajućih ždrebom treba smatrati demokratskim, a glasanje oligarhijskim.“ Aristotel (384-322 prije Krista), grčki filozof, iz „Politika“, knjiga 4.
„ Izbor ždrebom (le suffrage par le sort) odgovara prirodi demokracije, Izbori glasanjem (le suffrage par le choix) prirodi aristokracije.“ (Montesquieu, de l’esprit des lois 1748)
„U svakoj pravoj demokraciji ni jedna dužnost {….} nije dobitak nego težak teret, koji se radi pravde ne smije nekome više nametnuti nego drugome. Samo zakon može to nekome nametnuti, onome na koga padne ždreb.“ (Rousseau, Vom Gesellschaftsvertrag oder Prinzipien des Staatsrechts, 1762)
„Naše demokracije ne štite većinu građana nego brane interese i privilegije elita. Zato tražimo da se kao u staroj Ateni održavaju skupštine građana o čijim članovima će odlučivati ždreb.“ (Carola Rackete, extinction rebellion /Tagesanzeiger 2.11.19.)
Izbor ždrebom omogućuje rotaciju. To je način biranja predstavnika/ca koji ne podlježe ideologiji, nezavisan je od novca i ne može se njime upravljati. To je protiv korupcije i elite.“ (Laura Huonker, AL Zürich, März 2019)
Jednostavno se može reći: kada se izvlači ždrebom vladaju siromašni, kada se glasa, bogati. To je pitanje statistike. Ako jednom bogati budu većina stanovništva, past će ždreb na više bogatih. Znači, za očekivati je da će i polovina osoba biranih ždrebom biti žene.
Historija odlučivanja ždrebom:
Odlučivanje ždrebom spominje se već u Bibliji npr. kod podjele zemlje. Kod Grka, kod Rimljana nešto manje, u srednjem vijeku u raznim gradovima-državama, a do 19. stoljeća na raznim područjima političkog odlučivanja i na raznim nivoima, na razne načine odlučivalo se ždrebom. Sprečavanje polarizacije društva kao i zaštita ljudskog dostojanstva, bili su važni razlozi za to. Ali, u principu, radilo se o demokraciji i pravičnosti.
A sada tu i danas: Šta govori protiv glasanja? Više toga Tko sve nije u zadnje vrijeme „demokratski izabran“: Donald Trump, Jair Bolsonaro, Boris Johnson. Najglasniji i s najdubljim džepom pobjeđuje.
Tu se ne radi o tome da se izabere najboljeg nego se bira od dva zla manje. Ipak, narod je svoje rekao i to se treba poštovati, zar ne? Ali narod je prepušten političkim strankama i interesnim grupama koje postavljaju svoje kandidate – kao prije aristokracija ili danas meritokracija. Nakon toga sve se čini da ponovni izbor uspije i osiguraju se pozicije moći i izvori prihoda. Osim toga, na izborima učestvuje sve manje građana. Najčešće bira samo jedna manjina što je akutna posljedica nezadovoljstva demokracijom, glasovanjem i strankama.
Da li je glasanje dublji smisao demokracije? Ne. Izbori ograničavaju demokraciju umjesto da je potiču. Šta bi se trebalo učiniti mjesto izbora? Izvlačiti ždrebom. To je stara i provjerena metoda prave demokracije. Tako se mogu uštedjeti skupe predizborne borbe, skandali i mučna traženja kandidata. Svi ljudi trebaju dobiti priliku da djeluju direktno u politici. Zato šta je danas sve nešto komplikovanije nego u staroj Grčkoj, kombinacija izbora i biranja ždrebom nudi se kao rješenje.